U članku se raspravlja o traumatskoj strukturi (post)modernosti, te se i »kraj velikih priča« i »narativni obrat«, kao dvije naizgled suprotne dijagnoze postmodernog stanja, tumače kroz psihoanalitičke pojmove nedokučivosti Realnog, povlačenja Simboličkog i prevlasti Imaginarnog. U suvremenoj se književnosti vide dva temeljna načina odnošenja prema neizrecivom: prvi je sakralizacija tišine integralnog svjedoka, a drugi fetišiziranje traume u žanrovskoj literaturi koja pripovijedajući o izmišljenim užasima besciljno kruži oko traumatskog srca zbilje. Zatim se, tragom talijanskog mitologa Furia Jesia, pokušava naći treći put, put koji ne odustaje ni od pogleda u traumu ni od pripovijedanja, već proizvodi novi oblik osviještenog i očuđenog, te politički odgovornog mita. Takav se pristup mitu i tragediji oprimjeruje romanom Elijahova stolica Igora Štiksa u kojem se odnos Europe prema opkoljenom Sarajevu prikazuje kroz mit o Edipu i kritiku europske dijalektike prosvjetiteljstva. Slijedom toga primjera, nova se uloga priče u suvremenoj prozi vidi kao osviještavanje mita i otvaranje mogućnosti za djelovanje.

Neizrecivo veliko i male priče. Očuđeni mit u suvremenom hrvatskom romanu

BADURINA, Natka
2015-01-01

Abstract

U članku se raspravlja o traumatskoj strukturi (post)modernosti, te se i »kraj velikih priča« i »narativni obrat«, kao dvije naizgled suprotne dijagnoze postmodernog stanja, tumače kroz psihoanalitičke pojmove nedokučivosti Realnog, povlačenja Simboličkog i prevlasti Imaginarnog. U suvremenoj se književnosti vide dva temeljna načina odnošenja prema neizrecivom: prvi je sakralizacija tišine integralnog svjedoka, a drugi fetišiziranje traume u žanrovskoj literaturi koja pripovijedajući o izmišljenim užasima besciljno kruži oko traumatskog srca zbilje. Zatim se, tragom talijanskog mitologa Furia Jesia, pokušava naći treći put, put koji ne odustaje ni od pogleda u traumu ni od pripovijedanja, već proizvodi novi oblik osviještenog i očuđenog, te politički odgovornog mita. Takav se pristup mitu i tragediji oprimjeruje romanom Elijahova stolica Igora Štiksa u kojem se odnos Europe prema opkoljenom Sarajevu prikazuje kroz mit o Edipu i kritiku europske dijalektike prosvjetiteljstva. Slijedom toga primjera, nova se uloga priče u suvremenoj prozi vidi kao osviještavanje mita i otvaranje mogućnosti za djelovanje.
2015
978-953-6020-90-4
File in questo prodotto:
File Dimensione Formato  
Badurina_Neizrecivo veliko i male priče_IEF 2015_compressed (1).pdf

non disponibili

Tipologia: Documento in Post-print
Licenza: Non pubblico
Dimensione 2.89 MB
Formato Adobe PDF
2.89 MB Adobe PDF   Visualizza/Apri   Richiedi una copia

I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.

Utilizza questo identificativo per citare o creare un link a questo documento: https://hdl.handle.net/11390/1067532
Citazioni
  • ???jsp.display-item.citation.pmc??? ND
  • Scopus ND
  • ???jsp.display-item.citation.isi??? ND
social impact