Nakon pada komunizma, na valu demokratizacije, dotad ušutkane zajednice mogle su progovoriti o svojim povijesnim traumama. Istovremeno je međutim došlo do rivalstva različitih memorijskih narativa i do povijesnog revizionizma. U doba kad, obuzeti strahom od zaborava, skupljamo sjećanja posljednjih svjedoka dvadesetog stoljeća, do nas sve glasnije dopiru znakovi straha od pamćenja. On se, u nedostatku oslonca na zajednički društveni okvir ili temeljni konsenzus o antifašističkoj povijesti, prije svega odnosi na strah od pamćenja komunizma, zatim i samog antifašizma. Preokrete u politikama pamćenja ova knjiga promatra na primjeru sjevernog Jadrana i u transnacionalnoj perspektivi, obuhvaćajući prije svega hrvatska i talijanska, dijelom i slovenska gledišta. Konfliktne odnose na sjevernom Jadranu u prvoj polovici dvadesetog stoljeća organizira u četiri tematska čvora: d'Annunzijevu okupaciju Rijeke 1919. godine, talijansku okupaciju jugoslavenskih zemalja od 1941. do 1943. godine, nacistički logor Rižarna San Sabba koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945., te istarski egzodus na kraju Drugog svjetskog rata. Premda naizgled postavljena kao paralelni slalom između različitih nacionalnih gledišta, knjiga čitavo vrijeme ima na umu da je glavna osobina pamćenja u pograničnom području njegova isprepletenost i višesmjernost, vezana također i za slojevitost i višestrukost identiteta ljudi koji u tim područjima žive. Građu čine različiti narativni oblici, od usmenih, dnevničkih i memoarskih do književnih, medijskih i znanstvenih, čime se knjiga svrstava u područje kulturnih odnosno književnih studija pamćenja. Raznolikost građe omogućuje uvid podjednako u službene verzije priče o prošlosti kao i u nekanonizirane i intimne tragove emocija koje su zaostale na stranicama zaboravljenih dnevnika ili neočekivano izniknule u glasovima svjedoka. Raznolikost građe međutim ne podrazumijeva isti tretman različitih diskursa kao jednako literarnih ili retoričkih. Naprotiv, slijedom glavne struje studija pamćenja, ova knjiga želi vratiti povjerenje u historiografske metode utvrđivanja istine i podsjetiti na nužnost poznavanja povijesti za razumijevanje književnosti pamćenja. ABSTRACT IN ITALIANO: La monografia si basa sugli studi letterari sulla memoria (literary memory studies) e indaga i cambiamenti nella memoria europea avvenuti dopo la fine della Guerra Fredda: la democratizzazione delle memorie, ma anche le rivalità tra le diverse narrazioni e i fenomeni di revisionismo storico (Focardi 2020). I cambiamenti nelle politiche della memoria sono analizzati sull’esempio dell'Alto Adriatico e in una prospettiva transnazionale (Verginella 2022), abbracciando i punti di vista croati, sloveni e italiani. I rapporti conflittuali nell'Alto Adriatico nella prima metà del Novecento vengono affrontati attraverso quattro nodi tematici: l’occupazione di Fiume da parte di d’Annunzio nel 1919, l’occupazione italiana dei territori jugoslavi dal 1941 al 1943, il campo di sterminio nazista della Risiera di San Sabba a Trieste, attivo dal 1943 al 1945, e l’esodo istriano alla fine della Seconda guerra mondiale. Sebbene apparentemente strutturato come un confronto parallelo tra diversi punti di vista nazionali, il libro tiene costantemente conto del fatto che la caratteristica principale della memoria in una zona di confine è il suo essere intrecciata e multidirezionale (Rothberg 2009, 2019). Il materiale trattato comprende diverse forme narrative, da quelle orali, diaristiche e memorialistiche a quelle letterarie, mediatiche e scientifiche. La varietà del materiale permette di accedere tanto alle versioni ufficiali del passato quanto alle storie non canonizzate e intime rimaste sulle pagine dei diari o emerse nelle voci dei testimoni. Tuttavia, la diversità del materiale non implica un trattamento uniforme dei vari discorsi come se fossero tutti ugualmente letterari o retorici. Al contrario, seguendo l’approccio prevalente negli studi culturali sulla memoria, questo libro si propone di restituire la fiducia nei metodi storiografici di accertamento della verità e di ricordare l’importanza della conoscenza della storia per comprendere la letteratura della memoria (Erll 2011, Assmann 2015).
Strah od pamćenja. Književnost i sjeverni Jadran na ruševinama dvadesetog stoljeća
badurina
2023-01-01
Abstract
Nakon pada komunizma, na valu demokratizacije, dotad ušutkane zajednice mogle su progovoriti o svojim povijesnim traumama. Istovremeno je međutim došlo do rivalstva različitih memorijskih narativa i do povijesnog revizionizma. U doba kad, obuzeti strahom od zaborava, skupljamo sjećanja posljednjih svjedoka dvadesetog stoljeća, do nas sve glasnije dopiru znakovi straha od pamćenja. On se, u nedostatku oslonca na zajednički društveni okvir ili temeljni konsenzus o antifašističkoj povijesti, prije svega odnosi na strah od pamćenja komunizma, zatim i samog antifašizma. Preokrete u politikama pamćenja ova knjiga promatra na primjeru sjevernog Jadrana i u transnacionalnoj perspektivi, obuhvaćajući prije svega hrvatska i talijanska, dijelom i slovenska gledišta. Konfliktne odnose na sjevernom Jadranu u prvoj polovici dvadesetog stoljeća organizira u četiri tematska čvora: d'Annunzijevu okupaciju Rijeke 1919. godine, talijansku okupaciju jugoslavenskih zemalja od 1941. do 1943. godine, nacistički logor Rižarna San Sabba koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945., te istarski egzodus na kraju Drugog svjetskog rata. Premda naizgled postavljena kao paralelni slalom između različitih nacionalnih gledišta, knjiga čitavo vrijeme ima na umu da je glavna osobina pamćenja u pograničnom području njegova isprepletenost i višesmjernost, vezana također i za slojevitost i višestrukost identiteta ljudi koji u tim područjima žive. Građu čine različiti narativni oblici, od usmenih, dnevničkih i memoarskih do književnih, medijskih i znanstvenih, čime se knjiga svrstava u područje kulturnih odnosno književnih studija pamćenja. Raznolikost građe omogućuje uvid podjednako u službene verzije priče o prošlosti kao i u nekanonizirane i intimne tragove emocija koje su zaostale na stranicama zaboravljenih dnevnika ili neočekivano izniknule u glasovima svjedoka. Raznolikost građe međutim ne podrazumijeva isti tretman različitih diskursa kao jednako literarnih ili retoričkih. Naprotiv, slijedom glavne struje studija pamćenja, ova knjiga želi vratiti povjerenje u historiografske metode utvrđivanja istine i podsjetiti na nužnost poznavanja povijesti za razumijevanje književnosti pamćenja. ABSTRACT IN ITALIANO: La monografia si basa sugli studi letterari sulla memoria (literary memory studies) e indaga i cambiamenti nella memoria europea avvenuti dopo la fine della Guerra Fredda: la democratizzazione delle memorie, ma anche le rivalità tra le diverse narrazioni e i fenomeni di revisionismo storico (Focardi 2020). I cambiamenti nelle politiche della memoria sono analizzati sull’esempio dell'Alto Adriatico e in una prospettiva transnazionale (Verginella 2022), abbracciando i punti di vista croati, sloveni e italiani. I rapporti conflittuali nell'Alto Adriatico nella prima metà del Novecento vengono affrontati attraverso quattro nodi tematici: l’occupazione di Fiume da parte di d’Annunzio nel 1919, l’occupazione italiana dei territori jugoslavi dal 1941 al 1943, il campo di sterminio nazista della Risiera di San Sabba a Trieste, attivo dal 1943 al 1945, e l’esodo istriano alla fine della Seconda guerra mondiale. Sebbene apparentemente strutturato come un confronto parallelo tra diversi punti di vista nazionali, il libro tiene costantemente conto del fatto che la caratteristica principale della memoria in una zona di confine è il suo essere intrecciata e multidirezionale (Rothberg 2009, 2019). Il materiale trattato comprende diverse forme narrative, da quelle orali, diaristiche e memorialistiche a quelle letterarie, mediatiche e scientifiche. La varietà del materiale permette di accedere tanto alle versioni ufficiali del passato quanto alle storie non canonizzate e intime rimaste sulle pagine dei diari o emerse nelle voci dei testimoni. Tuttavia, la diversità del materiale non implica un trattamento uniforme dei vari discorsi come se fossero tutti ugualmente letterari o retorici. Al contrario, seguendo l’approccio prevalente negli studi culturali sulla memoria, questo libro si propone di restituire la fiducia nei metodi storiografici di accertamento della verità e di ricordare l’importanza della conoscenza della storia per comprendere la letteratura della memoria (Erll 2011, Assmann 2015).File | Dimensione | Formato | |
---|---|---|---|
Strah od pamcenja_cijela knjiga-compresso.pdf
non disponibili
Tipologia:
Versione Editoriale (PDF)
Licenza:
Non pubblico
Dimensione
1.9 MB
Formato
Adobe PDF
|
1.9 MB | Adobe PDF | Visualizza/Apri Richiedi una copia |
I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.