U Slovenskom kazalištu u Trstu 1975. godine prikazana je drama Rižarna Filiberta Benedetiča i Miroslava Košute, u režiji Jože Babiča i Marija Uršiča. Radi se o dokumentarnoj drami pisanoj na osnovu arhivske građe i svjedočenja koja je prikupio istraživač Albin Bubnič (na slovenskom, hrvatskom, talijanskom), s labavim dramskim zapletom koji ne vodi katarzi već svojim finalnim beznađem prebacuje odgovornost za dalje pamćenje i djelovanje na gledatelje. Drama nastaje u niši slovenskog i antifašističkog pamćenja Rižarne San Sabba, nacističkog logora koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945. Logor je osnovan s ciljem borbe protiv partizanskog pokreta u Operacijskoj zoni Jadranskog primorja i deportacije Židova, uz kolaboraciju bivših fašističkih struktura i tršćanskih građana. Poslije rata, nakon što je Trst pripao Zapadnom bloku, pamćenje Rižarne bilo je neugodna uspomena koju je trebalo uklopiti u novi, hladnoratovski raspored snaga. Osim analize dokumentarne drame iz 1975., rad opisuje i djelovanje kazališne amaterske kupine SAG (Slovensko amatersko gledališče) usmjereno protiv okoštalog obrasca pamćenja antifašističke borbe kakvo je za njih predstavljala upravo predstava Rižarna. Taj sukob unutar manjine (i unutar njezine »lijeve fronte«) tumači se u širem kontekstu hladnoratovskih borbi za pamćenje.
Dokumentarni teatar i borba za pamćenje: "Rižarna" Filiberta Benedetiča i Miroslava Košute u Trstu 1975.
Natka Badurina
2024-01-01
Abstract
U Slovenskom kazalištu u Trstu 1975. godine prikazana je drama Rižarna Filiberta Benedetiča i Miroslava Košute, u režiji Jože Babiča i Marija Uršiča. Radi se o dokumentarnoj drami pisanoj na osnovu arhivske građe i svjedočenja koja je prikupio istraživač Albin Bubnič (na slovenskom, hrvatskom, talijanskom), s labavim dramskim zapletom koji ne vodi katarzi već svojim finalnim beznađem prebacuje odgovornost za dalje pamćenje i djelovanje na gledatelje. Drama nastaje u niši slovenskog i antifašističkog pamćenja Rižarne San Sabba, nacističkog logora koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945. Logor je osnovan s ciljem borbe protiv partizanskog pokreta u Operacijskoj zoni Jadranskog primorja i deportacije Židova, uz kolaboraciju bivših fašističkih struktura i tršćanskih građana. Poslije rata, nakon što je Trst pripao Zapadnom bloku, pamćenje Rižarne bilo je neugodna uspomena koju je trebalo uklopiti u novi, hladnoratovski raspored snaga. Osim analize dokumentarne drame iz 1975., rad opisuje i djelovanje kazališne amaterske kupine SAG (Slovensko amatersko gledališče) usmjereno protiv okoštalog obrasca pamćenja antifašističke borbe kakvo je za njih predstavljala upravo predstava Rižarna. Taj sukob unutar manjine (i unutar njezine »lijeve fronte«) tumači se u širem kontekstu hladnoratovskih borbi za pamćenje.File | Dimensione | Formato | |
---|---|---|---|
NBadurina (1).pdf
non disponibili
Tipologia:
Versione Editoriale (PDF)
Licenza:
Non pubblico
Dimensione
947.03 kB
Formato
Adobe PDF
|
947.03 kB | Adobe PDF | Visualizza/Apri Richiedi una copia |
I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.