U radu će se razmotriti pripovjedni i nefikcionalni tekstovi slovenske spisateljice Milene Mohorič, obilježeni njezinim interesom za ženski položaj u međuratnom građanskom društvu, te njezinim aktivizmom za ženska prava u okviru komunističkog pokreta. Djelomično autobiografski roman Korenove Saše učna doba (1940) analizirat će se s obzirom na dominantnu raspravu tog doba između građansko-liberalnog feminizma s jedne, te socijalističke i radničke borbe za ženska prava s druge strane. Tragična biografija autorice poslužila je nedavno kao predložak biografskom romanu slovenskog pisca Lade Kralja, Če delaš omleto (2014), koji se neposredno referira na autoričin roman Korenove Saše učna doba, ali i kronološki nastavlja pripovijest o autoričinu kasnijem životu i stradanju u partijskim čistkama. Biografski ženski lik i pripovjedni postupci u Kraljevu romanu (humor, višeglasje, fantastika, odnos fikcije i dokumenta) bit će predmet analize. Usto, odnos s povijesnim prilikama te usporedba Kraljeva romana s autoričinim pripovjednim i nefikcionalnim tekstovima pružit će argumente za raspravu o tome može li se Kraljev roman smatrati poticajnim ili limitirajućim posrednikom u pamćenju ženske povijesne traume.
Tko se, zapravo, boji Milene Mohorič? Biografija revolucionarke u postsocijalizmu
Natka Badurina
2019-01-01
Abstract
U radu će se razmotriti pripovjedni i nefikcionalni tekstovi slovenske spisateljice Milene Mohorič, obilježeni njezinim interesom za ženski položaj u međuratnom građanskom društvu, te njezinim aktivizmom za ženska prava u okviru komunističkog pokreta. Djelomično autobiografski roman Korenove Saše učna doba (1940) analizirat će se s obzirom na dominantnu raspravu tog doba između građansko-liberalnog feminizma s jedne, te socijalističke i radničke borbe za ženska prava s druge strane. Tragična biografija autorice poslužila je nedavno kao predložak biografskom romanu slovenskog pisca Lade Kralja, Če delaš omleto (2014), koji se neposredno referira na autoričin roman Korenove Saše učna doba, ali i kronološki nastavlja pripovijest o autoričinu kasnijem životu i stradanju u partijskim čistkama. Biografski ženski lik i pripovjedni postupci u Kraljevu romanu (humor, višeglasje, fantastika, odnos fikcije i dokumenta) bit će predmet analize. Usto, odnos s povijesnim prilikama te usporedba Kraljeva romana s autoričinim pripovjednim i nefikcionalnim tekstovima pružit će argumente za raspravu o tome može li se Kraljev roman smatrati poticajnim ili limitirajućim posrednikom u pamćenju ženske povijesne traume.File | Dimensione | Formato | |
---|---|---|---|
Pagine da Drugi-slavisticki-kongres-knjiga-2-knjizevnost-30122019 PRIMA.pdf
accesso aperto
Tipologia:
Versione Editoriale (PDF)
Licenza:
Creative commons
Dimensione
1.08 MB
Formato
Adobe PDF
|
1.08 MB | Adobe PDF | Visualizza/Apri |
I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.